Slovenske autoceste osiguravaju brz i siguran protok u cestovnom prometu zemlje. Ove ceste su podijeljene u dva dijela: autoceste i brze ceste. Autoceste su označene znakovima s bijelim slovima na zelenoj podlozi, minimalno su dvostruke prometne trake s maksimalnom dozvoljenom brzinom od 130 km/h. Brze ceste označene su znakovima s bijelim slovima na plavoj podlozi, obično su dvostruke prometne trake, no razlikuju se od autocesta po tome što nemaju zaustavnu traku, a maksimalna dozvoljena brzina je 100 km/h.
Vlasnik i upravitelj slovenskih autocesta je Družba za avtoceste u Republiki Sloveniji (DARS). Od siječnja 2011. DARS upravlja sa 533,3 km autocesta, 73,3 km brzih cesta, 161 km poveznih cesta i 27 km odmorišta. Za osobna vozila i motocikle uveden je sustav slovenske vinjete. Osim cestarina, 8 km dugačak Karavanke tunel koji povezuje Sloveniju s Austrijom također je postao naplatan.
Slovenija je dio schengenskog područja, pa na mađarsko-slovenskoj granici ne treba očekivati dodatne kontrole. Međutim, treba imati putne isprave, što znači osobnu iskaznicu s fotografijom kao što su važeća putovnica, osobna iskaznica ili privremena osobna iskaznica. Oni koji ne mogu potvrditi svoj identitet mogu očekivati novčanu kaznu koja može iznositi čak 500€. Osobe mlađe od 18 godina također moraju imati jednu od navedenih isprava. Važno je znati da vozačka dozvola u Sloveniji nije prikladna za dokazivanje identiteta.
Priključenjem Hrvatske schengenskom području ukinute su granične kontrole na slovensko-hrvatskoj granici. Međutim, na austrijsko-slovenskoj granici kontrole se i dalje provode, što može dovesti do prometnih zastoja tijekom prometnijih razdoblja kod Karavanski tunela.
Ograničenja brzine za osobna vozila su: u naseljenim mjestima 50 km/h, izvan naseljenih mjesta 90 km/h, na brzim cestama 110 km/h, a na autocestama 130 km/h. Slovenska policija redovito kontrolira brzinu, a prosječna brzina mjeri se na više lokacija unutar tunela, gdje se kazne izdaju čak i za manja prekoračenja brzine.
Na teritoriji Republike Slovenije svi osobni automobili moraju imati uključena dnevna svjetla, a svi dostupni sigurnosni pojasevi moraju biti korišteni. Prema slovenskom zakonu, zabranjeno je pušiti u vozilu u kojem se prevozi osoba mlađa od 18 godina.
Autocesta A1 je duga 241 km i omogućuje jednostavan prolazak između austrijske granice i Jadranskog mora. A2 autocesta je sjever-jug smjerna autocesta, duga 175 km. Godine 2005. završena je dionica u duljini od 133,1 km. Pruža se od austrijske granice (A11) do hrvatske granice (A3). Obuhvaća između ostalog Jesenice, Kranj, Ljubljanu, Novo Mesto i Brežice. Autocesta A3 povezuje autocestu A1 s talijanskom granicom i luke u Trstu. Dužina autoceste je 12 km, a cijelokupno njome upravlja DARS. To je važna veza između Balkana i Italije, budući da spaja regiju s Venecijom i Milanom. Autocesta A4 je projektirana u duljini od 33,7 km, osiguravajući povezanost Maribora s hrvatskom granicom. Autocesta prolazi kroz nekoliko većih gradova kao što su Maribor, Ptuj i Hajdina. Izgradnja je započela 2009., a radovi su još uvijek u tijeku. Ovo će biti važan dio jer će predstavljati najkraću vezu između Zagreba i nekoliko većih europskih gradova. Autocesta A5, često nazivana Muravidska autocesta, povezuje Maribor izravno s mađarskom granicom. Na mađarskoj granici spaja se na autocestu M70. Prva dionica, duga 11,3 km, otvorena je 2003., a završetak cijele autoceste je 2008. Ukupna duljina autoceste je 81 km. Zajedno s autocestom A1, predstavlja NATO-koridor prema Ukrajini preko Kopra i Mađarske.
Među brze ceste spada i automagistrala H3, duga 10,22 km koja služi kao sjeverna obilaznica Ljubljane, automagistrala H4: duga 42,1 km vodi prema talijanskoj granici, automagistrala H7: duga 3,5 km pomaže pri prilazu mađarskoj granici.
U Sloveniji je, kao i u većini zemalja, obavezna kupnja vinjete za autoceste. Najprikladnije je vinjetu kupiti već online, što je udobno i brzo. Elektronsku vinjetu nije potrebno lijepiti.
Slovenska vinjeta za 2024. dostupna je ovdje, u trgovini.
