Slovenske autoceste osiguravaju brzu i sigurnu vožnju u cestovnom prometu zemlje. Te se ceste dijele na dvije kategorije: autoceste i brze ceste. Autoceste su označene znakovima s bijelim natpisima na zelenoj pozadini, minimalno su dvotračne u oba smjera, a dopuštena najveća brzina je 130 km/h. Brze ceste označene su znakovima s bijelim natpisima na plavoj pozadini, obično su dvotračne u oba smjera, ali se razlikuju od autocesta po tome što nemaju zaustavnu traku, a dopuštena najveća brzina je maksimalno 100 km/h.
Vlasnik i upravitelj slovenskih autocesta je Društvo autocesta Republike Slovenije. Od siječnja 2011. DARS upravlja sa 533,3 km autocesta, 73,3 km brzih cesta, 161 km spojnih cesta i 27 km odmorišnih cesta. Za osobna vozila i motocikle u Sloveniji je uveden sustav vinjeta. Osim cestarina, i 8 kilometara dug tunel Karavanke, koji povezuje Sloveniju s Austrijom, također je postao naplativ.
Slovenija je dio Schengenskog prostora pa na mađarsko-slovenskoj granici ne treba očekivati posebnu kontrolu. Međutim, svi moraju posjedovati putnu ispravu, što znači osobnu iskaznicu s fotografijom, koja može biti važeća putovnica, osobna iskaznica ili privremena osobna iskaznica. Oni koji ne mogu dokazati svoj identitet mogu očekivati novčanu kaznu koja može iznositi čak i 500 €. Osobe mlađe od 18 godina također moraju imati jedan od spomenutih dokumenata. Važno je napomenuti da vozačka dozvola nije prikladna za dokazivanje identiteta u Sloveniji.
Priključenjem Hrvatske Schengenskoj zoni, na slovensko-hrvatskoj granici ukinuta je granična kontrola. Na austrijsko-slovenskoj granici kontrola se i dalje provodi, što može rezultirati zagušenjima tijekom prometnih razdoblja na tunelu Karavanke.
Ograničenja brzine za osobna vozila su sljedeća: unutar naseljenog mjesta 50 km/h, izvan naseljenog mjesta 90 km/h, na brzim cestama 110 km/h, a na autocestama 130 km/h. Slovenska policija redovito provodi kontrole brzine, a u tunelima su na nekoliko mjesta postavljeni mjerači prosječne brzine, gdje se kazne izriču već nakon manjeg prekoračenja brzine.
Na području Republike Slovenije za sva osobna vozila obvezno je koristiti dnevna svjetla, kao i sve dostupne (prednje i stražnje) sigurnosne pojaseve. Prema slovenskim zakonima zabranjeno je pušiti u vozilima u kojima se vozi osoba mlađa od 18 godina.
Autocesta A1 duga je 241 km i osigurava jednostavan prijelaz između austrijske granice i Jadranskog mora. Autocesta A2 usmjerena je sjever-jug, duga je 175 km, a 133,1 km ceste završeno je 2005. godine. Put od austrijske granice (A11) do hrvatske granice (A3) obuhvaća Jesenice, Kranj, Ljubljanu, Novo Mesto i Brežice. Autocesta A3 povezuje autocestu A1 s italijanskim lučkim gradom, Trstom. Ova autocesta duga je 12 km i u potpunosti je pod upravom DARS-a. Važna je za povezivanje Balkana i Italije jer povezuje regiju s Venecijom i Milanom. Autocesta A4 izvorno je planirana na duljinu od 33,7 km, a osigurava povezanost između Maribora i hrvatske granice. Pruža se uz veće gradove poput Maribora, Ptuja i Hajdine. Radovi na njezinoj izgradnji započeli su 2009. godine i još uvijek traju. Bit će važan dio ceste jer će predstavljati najkraću vezu između Zagreba i nekoliko većih europskih gradova. Autocesta A5, poznata i kao Pomurska autocesta, izravno povezuje Maribor s mađarskom granicom. Na mađarskoj granici povezuje se s autocestom M70. Prva dionica, duga 11,3 km, otvorena je 2003. godine, a završena je 2008. godine. Ukupna duljina autoceste je 81 km. S autocestom A1 tvori NATO-koridor prema Ukrajini preko Kopra i Mađarske.
Među brze ceste spada autocesta H3, duga 10,22 km, koja je sjeverna obilaznica Ljubljane, autocesta H4: duga je 42,1 km, koja vodi prema talijanskoj granici, i autocesta H7: duga je 3,5 km, koja pomaže približavanju mađarskoj granici.
U Sloveniji, kao i u većini zemalja, obavezno je kupiti vinjetu za autoceste. Najbolje ju je kupiti već online, što je praktično i brzo. Elektronsku vinjetu nije potrebno lijepiti.
Slovenska Autocestna Vinjeta 2024 dostupna je ovdje, u trgovini.
